NATO OTKRIO TAJNO RUSKO ORUŽJE U DUBINAMA ARKTIKA! Moskva spremala da sprovede pakleni plan, ali onda se desio OBRT
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Zapadni zvaničnici upozoravaju da bi uništavanje kablova moglo da bude deo šire ruske sabotaže u Evropi i mogućeg testa člana 5 NATO-a. Podmorska infrastruktura smatra se ključnom za internet, finansije i energetiku.
Duboko u arktičkim vodama u blizini udaljenog arhipelaga Svalbard, saveznici NATO-a ovog proleća otkrili su ruske podmornice koje su vežbale upotrebu tajnog oružja namenjenog onesposobljavanju ključnih podmorskih kablova bez ostavljanja tragova.
Tajnu rusku operaciju, koju su za Rojters opisala dvojica zapadnih zvaničnika, izvela je Glavna uprava za dubokomorska istraživanja ruskog Ministarstva odbrane (GUGI), koja je koristila dubokomorske podmornice kako bi simulirala postavljanje sofisticirane i razorne tehnologije.
U zajedničkoj operaciji Velike Britanije, Norveške i Sjedinjenih Američkih Država ruska plovila su praćena i presretnuta na moru, rekla su dvojica zvaničnika koji su govorili pod uslovom anonimnosti. Ruska plovila sprečena su da završe vežbu i na kraju su napustila područje.
Velika Britanija i Norveška saopštile su još u aprilu da su otkrile tajnu rusku operaciju u arktičkim vodama. Međutim, otkriće novog oružja, lokacija operacije i učešće SAD do sada nisu bili objavljeni.
Ovo dubokomorsko suočavanje dogodilo se u trenutku kada pojedini zapadni obaveštajni zvaničnici strahuju da Kremlj pojačava sabotažne operacije u Evropi i priprema se za mogući sukob sa NATO-om.
Neki američki obaveštajni analitičari sve su zabrinutiji da bi Rusija mogla da testira sporazum o kolektivnoj odbrani NATO-a, odnosno član 5, rekla su trojica američkih zvaničnika. Ako bi se to dogodilo, uništavanje podmorskih kablova moglo bi da bude ključni deo takve operacije, naveli su zapadni zvaničnici.
Kablovi koji nisu deblji od baštenskog creva, a leže na morskom dnu ili su zakopani neposredno ispod njega, od ključnog su značaja za globalnu internet povezanost i finansijske transakcije. Njihov ekonomski i strateški značaj činio ih je metama i u ranijim sukobima, uključujući Prvi i Drugi svetski rat, kada su bili ključni za prenošenje naređenja telegrafom ili telefonom.
Tajna operacija u blizini Svalbarda
Dva podmorska optička kabla dužine 1.400 kilometara, koja povezuju Svalbard sa kopnenim delom Norveške, nalaze se na dubini do 2.700 metara. Njima se prenose ogromne količine satelitskih podataka preuzetih u zemaljskoj satelitskoj stanici SvalSat, najvećoj na svetu i delu NASA mreže Near Space Network.
Rusko Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtev za komentar o incidentu. Kremlj dosledno negira da sprovodi sabotažne operacije u zemljama NATO-a ili da planira bilo kakav sukob sa Alijansom.
Pojedini zapadni zvaničnici tvrde da je rusko delovanje usmereno protiv evropskih država pojačano poslednjih meseci, dok je linija fronta u Ukrajini uglavnom stagnirala.
Zemlje među kojima su Poljska, Litvanija i Rumunija potvrdile su različite incidente. Nedavno je pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig/Hale u avgustu izazvao niz reakcija Nemačke, uključujući zatvaranje ruskog konzulata u Bonu i kulturnog centra u Berlinu.
Direktor CIA Džon Retklif posetio je u avgustu svoje obaveštajne kolege u Moskvi, delom kako bi upozorio Rusiju da ne pojačava sabotažne operacije u Evropi, rekla su dva izvora upoznata sa tim razgovorima.
Rojters nije mogao da utvrdi da li je Retklif pokrenuo pitanje tajnih ruskih podmorskih operacija. Kremlj nije želeo da saopšti o čemu se razgovaralo niti da pruži dodatne detalje.
Istovremeno sa suočavanjem na moru, britanski i norveški zvaničnici predstavili su svoja saznanja Moskvi kako bi joj pokazali da su upoznati sa novom tehnologijom, nadajući se da bi to moglo da odvrati Rusiju od njene upotrebe, navela su dvojica zapadnih zvaničnika.
Rusija nije oštetila nijedan kabl. Vežba je bila usmerena na simuliranje upotrebe nove tehnologije u slučaju sukoba sa NATO-om, rekli su zvaničnici. Oni nisu želeli da otkriju kako ta tehnologija funkcioniše.
NATO je, odgovarajući na zahtev za komentar, uputio Rojters na norveške i britanske vlasti.
"Našom zajedničkom operacijom poslali smo jasnu poruku Rusiji da ne može tajno da deluje", rekao je norveški ministar odbrane Tore Sandvik.
"Nedvosmisleno smo stavili do znanja ruskim vlastima da će svaki pokušaj napada na našu kritičnu infrastrukturu biti otkriven i da će imati posledice", rekao je on. "Nikome nije u interesu eskalacija tenzija na krajnjem severu."
Britansko Ministarstvo odbrane ukazalo je na saopštenja od 9. aprila u kojima je priznalo da je ruska Glavna uprava za dubokomorska istraživanja, poznata po ruskoj skraćenici GUGI, pokušavala da sprovodi tajne aktivnosti u norveškim i britanskim vodama i njihovoj blizini. Vašington i London uveli su sankcije ovoj tajnovitoj upravi.
Bela kuća nije odgovorila na zahtev za komentar, dok je CIA odbila da komentariše.
Strateški važan prolaz za ruske nuklearne podmornice
Svaka eskalacija između Rusije i NATO-a mogla bi brzo da pokaže strateški značaj ledenog morskog prostora između južnog dela arhipelaga Svalbard i kopnenog dela Norveške, poznatog kao Bear Gap, rekao je jedan od zapadnih zvaničnika.
Da bi stigle do Atlantika, ruske nuklearne podmornice bazirane na poluostrvu Kola morale bi da pređu taj morski pojas širok oko 640 kilometara, pre nego što prođu pored udaljenog norveškog vulkanskog ostrva Jan Majen.
Velika Britanija je ove nedelje saopštila da je u avgustu rasporedila snage na Jan Majenu zajedno sa norveškim i američkim saveznicima u okviru vežbe čiji je cilj bio da se demonstrira sposobnost NATO-a za zajedničko delovanje na krajnjem severu.
Norveška planira da do 2028. godine uspostavi novi optički kabl koji će povezivati Svalbard i Jan Majen sa kopnom.
Zapad strahuje od rastuće pretnje podmorskoj infrastrukturi
Saveznici NATO-a pojačano se bave bezbednošću podmorske infrastrukture od uništenja tri od četiri podmorska gasovoda Severni tok 2022. godine, kojima je ruski gas dopreman u Nemačku. Nemački tužioci optužili su jednog Ukrajinca, koji je u vreme napada bio pripadnik specijalnih snaga. Ukrajina negira bilo kakvu umešanost u sabotažu.
Od 2023. godine povećan je i broj brodova koji sporo plove iznad ili u blizini osetljive podmorske infrastrukture, uključujući gasovode, energetske i telekomunikacione kablove, kako bi mapirali njihove lokacije. Ova aktivnost poznata je kao "drifting".
Prošle godine broj takvih aktivnosti u Severnom moru porastao je za 52 odsto, sa prethodne godine na 13.079 plovila, pokazuju podaci kompanije za analizu pomorskih rizika Windward, dok je u regionu Južnog kineskog mora zabeležen rast od 88 odsto, na 18.401 plovilo.
Mapiranje infrastrukture u međunarodnim vodama nije nezakonito, ali stručnjaci za bezbednost smatraju da bi tako obimno prikupljanje podataka moglo da predstavlja pripremu za sabotažu.
Ove aktivnosti i sumnje na ometanje pojedinih kablova dovele su do pokretanja novih inicijativa u januaru prošle godine, uključujući NATO sistem nadzora Baltic Sentry i britansku inicijativu Nordic Warden, kojima su mornarice udružene radi intenzivnijeg patroliranja oko kritične infrastrukture.
U Baltičkom moru, jednom od glavnih područja nadzora, broj aktivnosti "driftinga" tokom 2025. smanjen je za pet odsto, na 526 plovila u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Windwarda. Kompanija navodi da je najmanje 11 podmorskih kablova u Baltiku oštećeno ili presečeno od oktobra 2023. do kraja prošle godine.
"Trenutna procena je da su Rusija i Kina verovatno najaktivnije i najozbiljnije podvodne pretnje", rekao je izvršni direktor Windwarda Ami Danijel.
Globalna mreža energetskih i telekomunikacionih kablova na morskom dnu širi se iz godine u godinu zbog rastuće potražnje za podacima i električnom energijom, koju delimično podstiče i razvoj veštačke inteligencije, a pojedini analitičari smatraju da je Evropa i dalje ranjiva.
"U poslednjih 25 godina Evropa je istovremeno uradila dve stvari. Dramatično je povećala stepen u kojem zavisi od infrastrukture na morskom dnu i dramatično smanjila svoje kapacitete da tu infrastrukturu zaštiti", rekao je Brus Džons, viši saradnik Instituta Brukings.
"Sada sa zakašnjenjem ponovo gradi te kapacitete, suočena sa rastućom ruskom pretnjom."
(Kurir.rs/DefenseNews)